Image 1 title

type your text for first image here

Image 1 title

Image 2 title

type your text for second image here

Image 2 title

Image 3 title

type your text for third image here

Image 3 title

Image 4 title

type your text for 4th image here

Image 4 title

Image 5 title

type your text for 5th image here

Image 5 title

Image 6 title

type your text for 6th image here

Image 6 title

Image 7 title

type your text for 7th image here

Image 7 title

Image 8 title

type your text for 8th image here

Image 8 title

Image 9 title

type your text for 9th image here

Image 9 title

Image 10 title

type your text for 10th image here

Image 10 title

INFO

 

Samobor svojim geografskim položajem spada većinom u ravničarsko i brežuljkasto područje sjeverozapadne Hrvatske s povoljnim klimatskim i pedološkim uvjetima za razvoj voćarstva, vinogradarstva i vinarstva.Na ovom području od 217 ha, odnosno 60 km prostorne dužine ceste, nalazi se najveća koncentracija vinorodnih područja s povoljnim uvjetima za razvoj vinogradarstva i vinarstva. Na jugozapadu granicu ovog prostora čini  Plješivičko vinogorje, na zapadu R.Slovenija, a prema jugoistoku i istoku granicu čini nizinsko područje prema Gradu Zaprešiću i Gradu Zagrebu. Tako možemo područje Samobora podijeliti na sljedeća Vinorodna područja: Palačnik (Gornji kraj), Dubrava samoborska, Otruševec samoborski, M.iV.Rakovica, Kladje, Molvice, Klake, Konščica, Samobor( Jelenščak), Podvrh (Vrnjak i Kozlaki) Sv.Martin, Cerje ,Manja Vas, Kotari, Bukovje, Prekrižje, Braslovlje i Rude.

 

KLIMATSKA OBILJEŽJA

Grad Samobor ima kontinentalno humidni tip klime s toplim ljetima i dosta kišovitim i hladnim zimama. Prvi oborinski maksimumom je u svibnju i lipnju dok je drugi  oborinski maksimumom u mjesecu studenom. Najmanje oborina je u mjesecu veljači i ožujku.

 

RELJEF I TLO

Područje Grada Samobora po sastavu i konfiguraciji tla, sadašnjoj proizvodnji i mogućnostima organiziranja proizvodnje u gospodarskom smislu, podijeljena je na tri mikro područja: ravničarski, brežuljkasti i planinski dio.
U RAVNIČARSKI DIO SVRSTANE SU KATASTARSKE OPĆINE .
Domaslovec, Klokočevec, Rakov Potok, Vrbovec i Samobor. Ovih pet katastarskih općina prema statističkim podacima imaju 2201ha oraničnih površina ili 47% ukupnih oraničnih površina.
U ovim katastarskim općinama ima 806 hektara pod livadama, što čini 21% ukupnih površina pod livadama.
U BREŽULJKASTO PODRUČJE svrstane su ove katastarske općine: Cerje, Galgovo, Molvice, Otruševac, Rakovica, Slani Dol, Drežnik, Konščica, Podvrh  i Rude. Ovih deset katastarskih općina raspolaže prema statističkim podacima s 1780 hektara ukupnih oraničnih površina i 30% ili 1152 hektara pod livadama.
U BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU nalaze se ove katastarske općine: Budinjak, Grabar, Poklek, Noršić Selo i Šipački Breg. Ovih pet katastarskih općina prema statističkim podacima spada sa 703 hektara oraničnih površina ili 15% ukupnih oraničnih površina i 1882 hektara livada ili 49% od ukupnih površina, zatim 762 hektara pašnjaka ili 57% ukupnih površina pod pašnjakom .
Prema korištenju oraničnih površina, na prvom mjestu je stočno krmno bilje koje zauzima 45% ukupnih obradivih površina.

 

Prirodni resursi

Očuvana kulturna i prirodna baština jedna je od značajnijih karakteristika današnjeg prostora Grada Samobora koja unatoč svojoj vrijednosti i značenju nije dovoljno iskorištena.Dobro uščuvan prirodni i kultivirani krajolik potrebno je zaštiti kao izuzetan prirodni i kulturni potencijal, te ga uz prirodnu i kulturnu baštinu bolje koristiti u svrhu razvoja turizma.

Na području Grada Samobora uz navedena ravničarska i brežuljkasta područja značajno su prisutna u brdskom dijelu i šumska područja izuzetne prirodne ljepote koja se velikim djelom nalaze u sklopu Parka prirode Žumberak Samoborsko gorje, Grgosova špilja, Poučna staza (Otruševec), Poučna staza Kneževa (Budinjak), te mnoštvo sakralnih objekata, (Crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije, Franjevački samostan, crkva Sv. Roka Kotari , Sv Anastazija Samobor , Samoborski vidikovac, kulturnih ustanova ( Samoborski Muzej ), Samoborski stari Grad, Okić Grad idr., planinarskih domova ( Oštrc, Japetić i Veliki Dol ), restorana , Hotela , vinotočja i Seoskih domaćinstava, čini sasvim sigurno jednu od vrhunskih turističkih destinacija i značajan potencijal za daljnji razvoj vinskog turizma, te ruralnog turizma i komplementarnih sadržaja u cjelini.

 

Podregija Plešivica  - Vinogorje Samobor

Podregija Plešivica dijeli se na ova vinogorja:
1. Samoborsko (Samobor, Sv. Nedjelja, Brdovec, Pušća, Jakovlje, Hrušćevac Kupljenački),
2. Plešivičko-Okićko (Klinča Selo, Jastrebarsko - dio),
3. Svetojansko-Slavetičko (Jastrebarsko - dio),
4. Krašićko (Krašić, Sošice),
5. Ozaljsko-Vivodinsko (Ozalj).

 

VINOGORJE SAMOBOR (217 ha), koje  prema svom smještaju spada u brežuljkasto područje, iznimno je povoljnih mikroklimatskih uvjeta s obiljem sunca uz stoljećima pažljivo birani sortiment i, dakako, marljive ruke vinogradara i vinara stvaraju ovdje skladna, visokokvalitetna uglavnom bijela vina , blago aromatična i nerijetko kisela okusa, lagana do srednje jaka, uvijek svježa i pitka vina, (Graševina, Rajnski Rizling, Zeleni silvanac, Sauvignon bijeli idr.) koja su naročito tražena i cijenjena u tek dvadesetak kilometara udaljenom Zagrebu. Ovdašnja Bijela vina odlikuju se svojim izraženim cvjetnim i voćnim aromama. Također, poznati vinari okušavaju se u proizvodnji aromatičnih srednje slatkih i slatkih vina, tu prednjače Chardonnay, Rajnski rizling, Graševina i Sivi Pinot .
U novije vrijeme u vinograde ponovo pomalo ulaze i crne sorte (Portugizec crni i Frankovka crna )
Udio Vinorodnog područja u ukupnim obradivim poljoprivrednim površinama  na prostoru Grada Samobora čini ukupno 4 %, sa ukupno  217 ha podignutih vinograda. Aktivno je  vinogradarskih  poljoprivrednih gospodarstava koji drže u posjedu vinograde veće od 1 ha na području Samobora 5, a vinogradara koji drže u posjedu u prosjeku 1 ha, oko 20. Prosječana Godišnja proizvodnja vinogradarskih  gospodarstava  iznosi cca 10 ht godišnje odnosno cca 1300 ht godišnje (130.000 l). Uz navedena gospodarstva aktivan je i veliki broj poljoprivrednih gospodarstava ( vinogradara i vinara, u posjedu manjem od 1 ha vinograda), koja su većinom i članovi Udruge vinogradara i vinara Samobor. Udruga njeguje dugogodišnju tradiciju vinarstva i vinogradarstva na području Grada Samobora, te je do sada postigla niz vrijednih rezultata kroz izložbe, sajmove i ocjenjivanja  vina. Danas Samoborska Udruga vinogradara i vinara broji 120 članova te se u organizaciji  Udruge u njezinu prostoru  održava niz vinarskih manifestacija kao što su: Ocjenjivanja vina, Vincekovo, Dani vina idr. Isto tako Grad Samobor nadaleko je poznat po specijalnom aromatiziranom vinu ’’Bermetu’’, starom samoborskom aperitivu. Danas uz već poznate i etablirane proizvođače, postoji sve veći broj zainteresiranih proizvođaća ovog prepoznatljivog i vrlo kvalitetnog aperitiva.